Polugodišnje izvješće o provođenju akcije "Manje oružja-manje tragedija"

Građani i dalje češće odlučuju riješiti „ratnih uspomena“ na neprikladan i neprimjeren način, umjesto predajom, bez zakonskih posljedica, stručnom i posebno osposobljenom policijskom službeniku.

Foto: ilustracija

Analizirajući statističke pokazatelje količine minsko-eksplozivnih sredstava i oružja koji su dragovoljno predani u sklopu akcije „Manje oružja-manje tragedija“ u odnosu na količinu pronađenih i odbačenih minsko-eksplozivnih sredstava i oružja u prvih šest mjeseci tekuće godine uočeno je da kako se građani i dalje češće odlučuju  riješiti „ratnih uspomena“ na neprikladan i neprimjeren način, umjesto predajom, bez zakonskih posljedica, stručnom i posebno osposobljenom policijskom službeniku.

Minsko-eksplozivna sredstva, oružje i streljivo neodgovorni građani odlažu u cestovne kanale, uz potoke, na oranicama, i, što je izuzetno alarmantno, na površinama očišćenima od mina. Na taj način ugrožavaju i svoje živote, ali i živote slučajnih nalaznika jer vrlo često to su djelatnici u poljoprivredi, šumari, lovci i, nažalost, djeca. Intenzitet dojava o pronalascima odbačenih neeksplodiranih ubojitih sredstava varira u odnosu na godišnje doba, i češći je za toplijeg vremena, posebice u proljeće kada se, s otapanjem snijega na oranicama i putovima uz lokalne prometnice, uz glasnike proljeća, pojave i neeksplodirana ubojita sredstva, odbačena za trajanja obilnijih snježnih oborina.

Strah od sankcija i prije svega, neznanje, najčešći su uzrok zbog kojeg se građani, odlučuju skrivećki, oprostiti od ratnih suvenira.

No, da edukacija o opasnostima od minsko-eksplozivnih tvari koju provode policijski službenici za protueksplozijsku zaštitu, ne samo osnovnoškolcima i srednjoškolcima, već i djeci vrtićke dobi (počevši od četverogodišnjaka) ima sjajnih efekata u osoba mlađe životne dobi, svjedoči činjenica kako se neposredno nakon takovih predavanja znatno poveća broj dragovoljno predanog oružja, minsko-eksplozivnih tvari i streljiva. To su zamijetili sami policijski službenici za protueksplozijsku zaštitu, kada im se prilikom preuzimanja minsko-eksplozivnih tvari na kućnoj adresi građana, nerijetko obrate djeca, uz napomenu kako su upravo oni bili inicijator da „tata vrati oružje“ jer su na predavanju o minama saznali kako je „ratne stvari“ opasno držati u blizini ljudi te da se „oružje može predati bez ikakve kazne“.

Zanimljiv je i slučaj 16-godišnjaka iz Ivankova, koji je u svibnju pronašao očev sanduk s nekoliko ručnih bombi i velikom količinom streljiva te ga je uspio nagovoriti da ga dragovoljno preda. Osobno je prisustvovao preuzimanju, te se policijskom službeniku pohvalio kako je upravo on zaslužan za ovakav očev čin. Otac je priznao kako zaista nije imao namjeru predati oružje, no, sin ga je uspio razuvjeriti kada mu je rekao kako je, osim što je po život opasno, držati minsko-eksplozivne tvari u svom domu, moguće ih predati policijskom službeniku koji će u civilnoj odjeći doći na kućnu adresu i osobno ih preuzeti. Sin je u potpunosti pridobio oca kada mu je napomenuo kako je tajnost njegova identiteta zajamčena.

Stoga, i dalje pozivamo građane da nam se pridruže u akciji „Manje oružja – manje tragedija“ za sigurniju budućnost bez oružja. Upućujemo građane da sami ne donose oružje i eksplozivna sredstva, već da želju za dragovoljnom predajom prijave na broj 192 i sačekaju dolazak osposobljenih policijskih službenika, koji će na dogovoreno mjesto doći u civilu i sa vozilima bez policijskih obilježja.

Dragovoljna predaja oružja vremenski je neograničena, a o svemu se dodatno možete informirati i putem besplatne telefonske linije 0800 88 92.