Međunarodni dan suzbijanja nasilja nad ženama

 Foto: MUP

Na današnji dan, obilježava se Međunarodni dan suzbijanja nasilja nad ženama, pod sloganom "Živim život bez nasilja".

25. studeni je odabran kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u znak sjećanja na sestre Mirabal koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo. Tko su bile sestre Mirabal? Sestre Patria Mercedes, Maria Argentina Minerva, Antonia Maria Teresa i Belgica Adela „Dede“ rođene su u Dominikanskoj Republici. Pod imenom "Las Mariposas" (Leptiri) djelovale su kao političke aktivistkinje i postale vidljivim simbolom otpora diktatorskom režimu Trujilla. Zbog svojih revolucionarnih aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu uhićene su više puta zajedno sa svojim muževima. Dana 25. studenog, 1960. Minervu, Patriu i Mariu Teresu likvidirala je Trujillova tajna policija dok su se vraćale iz posjeta zatvoru u kojima su bili njihovi supruzi. Sve tri sestre su zadavljene, a tijela su pronađena polomljenih kostiju. Vijesti o njihovom ubojstvu šokirale su i razbjesnile narod. Sestre Mirabal postale su simbolom nacionalnog i feminističkog otpora, a 1999. godine Ujedinjeni narodi su i službeno potvrdili 25. studeni kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Što je nasilje u obitelji

Kažnjivost nasilja u obitelji predviđena je odredbama Kaznenog zakona (članak 215. a) i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (članak 4.) definira nasilje u obitelji kao: 

• svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja, a osobito:
• tjelesno nasilje, odnosno primjena fizičke sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije,
• tjelesno kažnjavanje i drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci u odgojne svrhe,
• psihičko nasilje, odnosno primjena psihičke prisile koja je prouzročila osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva, verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili na drugi način grubo verbalno uznemiravanje, uhođenje ili uznemiravanje preko svih sredstava za komuniciranje ili preko elektroničkih i tiskanih medija ili na drugi način ili komuniciranja s trećim osobama,
• protupravna izolacija ili ugrožavanje slobode kretanja,
• spolno nasilje, odnosno spolno uznemiravanje,
• ekonomsko nasilje pod kojim se podrazumijeva oštećenje ili uništenje osobne i zajedničke imovine ili zabrana ili onemogućavanje korištenja osobne i zajedničke imovine ili pokušaj da se to učini te oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja ili rada, prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i skrb o djeci ili drugim uzdržavanim članovima zajedničkog kućanstva 

Kazneni zakon(članak 215.a) nasilničko ponašanje u obitelji opisuje kao čin kojim član obitelji nasiljem, zlostavljanjem ili osobito drskim ponašanjem dovede drugog člana obitelji u ponižavajući položaj.

Znakovi nasilja na žrtvi

Znakovi tjelesnog nasilja:

• ozljede na licu
• ozljede na prsnom košu, grudima i trbuhu, odnosno dijelovima tijela prekrivenim odjećom
• podljevi i ogrebotine po tijelu
• išćašenja, napukline ili lomovi kostiju
• opekline različitog stupnja
• ozljede  nožem ili drugim predmetima
• unutarnje povrede (krvarenja)
• vidljivi tragovi gušenja na vratu (prstima, žicom, remenom, ručnikom)
• izbijeni zubi
• povreda bubnjića
• ozljede u genitalnom području

Ostali znakovi koji mogu upućivati na zlostavljanje:

• napetost, nemir, osjećaj slabosti
• osjećaj straha (za sebe, svoj život, život dragih osoba)
• osjećaj  srama
• osjećaj krivnje
• samozanemarivanje
• gubitak samopouzdanja
• neurotske reakcije (depresivnost, anksioznost, napadi panike)
• poremećaji spavanja (nesanica, noćne more)
• poremećaji prehrane (anoreksija, bulimija, pothranjenost, dehidriranost)
• zlouporaba alkohola i droga
• problemi s koncentracijom
• dezorijentiranost
• osjećaj rastresenosti
• nedostatak tolerancije i strpljenja
• agresivno ponašanje prema sebi i drugima
• seksualne poteškoće (prisilno seksualno ponašanje, odsustvo želje za seksualnim kontaktima u dužem razdoblju, itd.)
• posttraumatski stresni poremećaj

 Dobro je znati:

• Živite li u nasilnom partnerskom odnosu, odgovornost za vaš život i život vaše djece je na vama. Želite li izići iz takvog odnosa potražite pomoć, jer postoje službe koje će vam pružiti pomoć i zaštitu
• Ukoliko postoji opasnost od nasilničkog ponašanja vašeg partnera, izbjegnite prijeteću situaciju i sklonite se kod prijatelja ili rodbine
• Ako u vašem partnerskom odnosu prepoznajete neke od znakova nasilja u obitelji ili ako su nastupile neke od navedenih posljedica savjetujemo vam da to prijavite:
  • policiji
  • državnom odvjetništvu
  • nadležnom centru za socijalnu skrb
  • nevladinoj udruzi
  • zdravstvenoj ustanovi
  • pravobraniteljici za ravnopravnost spolova
• Ako ste prijavili da ste žrtva nasilja u obitelji, a tijekom prekršajnog ili kaznenog postupka se osjećate nesigurno ili ugroženo savjetujemo vam da se i u toj situaciji obratite navedenim službama.

 Kada odlučite izići iz kruga nasilja ne zaboravite sa sobom ponijeti: 

• stvari koje su isključivo vaše osobno vlasništvo
• službene dokumente (putovnicu, vašu i liječničke iskaznice vaše djece, osobnu iskaznicu, vjenčani list, dokumente o posjedovanju nekretnina, rodni list za djecu, školske knjižice i sve ostale potrebne dokumente)
• neophodne lijekove
• ključeve
• novac
• najnužniju odjeću i obuću
• djetetovu najdražu igračku, školsku torbu i knjige, ....