Budi protiv nasilja - To je i tvoja stvar

25. studenog obilježava se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Nasilje nad ženama najrašireniji je oblik ugrožavanja temeljnih ljudskih prava (pravo na život, pravo na privatnost i obiteljski život, pravo na zaštitu dostojanstva, pravo na dom, pravo na slobodu izražavanja, pravo na život bez mučenja i nečovječnog postupanja i dr.), no, ipak, najveći broj nasilja ostaje neregistriran.

Foto: ilustracija

25. studenog obilježava se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Nasilje nad ženama najrašireniji je oblik ugrožavanja temeljnih ljudskih prava (pravo na život, pravo na privatnost i obiteljski život, pravo na zaštitu dostojanstva, pravo na dom, pravo na slobodu izražavanja, pravo na život bez mučenja i nečovječnog postupanja i dr.), no, ipak, najveći broj nasilja ostaje neregistriran. Žene se nerado odlučuju prijaviti nasilnika, najčešće zbog straha od izazivanja nasilnika i uzrokovanja još težeg nasilja, ekonomske ovisnosti, niske razine samopouzdanja, mišljenja kako joj ionako nitko ne može pomoći… UN navodi kako je polovica svih ubijenih žena stradalo od ruke svojih sadašnjih ili bivših partnera. U Hrvatskoj je svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljana. Poražavajuće su to brojke koje bi trebalo češće iznositi u javnost.

Tko su žrtve, a tko počinitelji?

Tijekom prošle godine policijski službenici PU vukovarsko-srijemske evidentirali su 421 prekršaj iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Najviše intervencija bilo je zbog tjelesnog nasilja, potom psihičkog nasilja, a zatim ekonomskog nasilja.

Što se tiče starosti počinitelja obiteljskog nasilja, najčešći počinitelji su muškarci u dobi od 31-50 godina. Žrtve obiteljskog nasilja su uglavnom žene u dobi od 31-50 godina, ili mlađe od 18. godina. No, znatan broj je i djece žrtava nasilja (oko 34 %). Nasilje u obitelji u najvećem broju slučajeva događa se unutar bračne zajednice; nešto manje između izvanbračnih partnera, dok se kao počinitelj nasilja uglavnom javlja muž, odnosno izvanbračni partner koji je nasilan prema svojoj supruzi odnosno izvanbračnoj partnerici. Očevi su češće nasilni prema sinovima nego prema kćerima, dok se majka kao počinitelj obiteljskog nasilja javlja rijetko.

Što policija čini kod dojave o nasilju u obitelji?

• nakon dojave o nasilju u obitelji žurno izlazi na mjesto događaja i pruža intervenciju
• sprječava nasilnika u nasilnom ponašanju
• bez odgode štiti žrtve i njihovu imovinu od daljnjeg nasilja
• organizira pružanje liječničke pomoći žrtvama te istu upoznaje s njenim pravima i mogućnostima
• objektivno i cjelovito utvrđuje činjenice vezane za obiteljski konflikt
• tom prilikom osobi, za koju je prijavljeno ili se pretpostavlja da je žrtva nasilja, policijski službenici pružit će mogućnost da im sve obavijesti relevantne za utvrđivanje počinjenog nasilja, priopći neometano i bez straha u odvojenim prostorijama, bez nazočnosti počinitelja nasilja;
• Ukoliko počinitelj nasilja u obitelji legalno posjeduje oružje, ono će se privremeno oduzeti radi sprječavanja moguće zlouporabe i predlaganja pokretanja odgovarajućeg postupka oduzimanja oružja ili oružnog lista. U slučaju saznanja o ilegalnom posjedovanju oružja, poduzet će se potrebne mjere radi njegovog pronalaženja, oduzimanja i prijavljivanja počinitelja kažnjive radnje;
• ukoliko je nasilju nazočno dijete, u postupanje se uključuje specijalizirani policijski službenik za mladežte socijalni radnik
• kada za to postoje zakonski uvjeti, nasilnika izdvaja iz obitelji
• podnosi odgovarajuću prijavu prekršajnom sudu ili državnom odvjetništvu
• sucu predlaže izricanje odgovarajuće zaštitne mjere, odnosno mjere opreza prema nasilniku
• privodi nasilnika sucu za prekršaje ili istražnom sucu, a o njegovom eventualnom puštanju na slobodu izvješćuje žrtvu
• Tijekom postupanja policijski službenici/ce dužni su na primjeren i jasan način upoznati žrtvu nasilja s njenim zakonskim pravima, posebno zaštitnim mjerama i uvjetima njihovog izricanja i primjene, te mjerama i radnjama koje će u daljnjem postupanju policija poduzeti protiv počinitelja nasilja, a koje su osobito važne za zaštitu njene sigurnosti (npr. o privođenju počinitelja u prostor policije, određivanju i trajanju mjere zadržavanja, preprati prekršajnom ili istražnom sucu s prijedlogom za zadržavanje, odnosno određivanju pritvora, o puštanju počinitelja odmah nakon poduzetog ispitivanja od strane prekršajnog ili istražnog suca, o važnosti samozaštitnog ponašanja i suradnog odnosa žrtve na način kojim će pridonijeti postizanju svoje sigurnosti, o adresaru ustanova, organizacija i stalih institucija koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji, o mogućnostima sklanjanja žrtve u odgovarajuće sklonište za žrtve obiteljskog nasilja ili Dom za djecu i odrasle osobe žrtve nasilja u obitelji);
• o svom postupanju dostavlja  izvješće nadležnom centru za socijalnu skrb kako bi se provele mjere obiteljsko - pravne zaštite

Nasilje je uvijek pitanje kontrole i moći nad drugom osobom. Ima naravno i nasilja nad muškarcima, ali neusporedivo manje no nasilja nad ženama. Puno toga polazi od doma i od odgoja. Ako dijete vidi da otac zlostavlja majku, i ono će kasnije ponavljati te obrasce.

Kako bi to pravovremeno spriječili, policijski službenici rade na edukaciji mladih u školama, kako bi prevenirali nasilje. Mladi tijekom školovanja ulaze u prve veze, pa je važno da znaju prepoznati nasilničke obrasce ponašanja, i da znaju na njih reagirati.

Važno je osvijestiti činjenicu da nasilje nije privatna stvar, da se ne tiče samo dvoje ljudi, već da smo svi odgovorni i da postoji moralna obaveza prijaviti nasilje

Policijski službenici PU vukovarsko-srijemske, nastavno na dosadašnju kampanju „Živim život bez nasilja“, poduzimaju kroz godinu niz preventivnih aktivnosti. Aktivnosti koje policijski službenici poduzimaju za cilj imaju senzibilizirati javnosti na problematiku obiteljskog nasilja, nasilja nad ženama i vršnjačkog nasilja, poticanje prijavljivanja nasilja i upoznavanja žrtava nasilja s njihovim pravima kao i davanje informacija o svim mogućnostima koje stoje na raspolaganju žrtvi unutar različitih institucija.

Sve dodatne informacije vezano za nasilje u obitelji kao i adresar ustanova gdje žrtve nasilja mogu dobiti pomoć možete potražiti na web portalu MUP-a RH, u  mapi „Savjeti“  na ovome linku (http://stari.mup.gov.hr/89348.aspx) .

Vaš život učinite sigurnim i poduzmite nužne korake kako bi se zaštitili, prijavili nasilje i dobili potrebnu pomoć i podršku.

Na tom putu niste sami.