Foto: ilustracija
Tradicionalno najsvečaniji posao u poljoprivredi je žetva pšenice. Žetva ječma i uljane repice već je iza nas, a uskoro će završiti i žetva glavne krušarice u skupini strnih žitarica. Znači, nastupa vrijeme završetka jednog vegetacijskog ciklusa i nastajanja rizika od požara na poljoprivrednom zemljištu.
Iz tih razloga za napomenuti je da iza skidanja strnih usjeva na oranicama nikako ne bi trebalo zanemariti režim obrade tla.
Jedna od neizostavnih i glavnih mjera u tehnologiji ratarenja u ljetnom periodu u pravilu bi trebalo biti plitko oranje (prašenje) strništa. No, prije samog prašenja strništa, postavlja se u današnjim uvjetima pitanje što i gdje sa slamom. Dva su glavna načina manipulacije sa slamom nakon žetve:
Nažalost, prisutan je i treći način, iako je u razdoblju sazrijevanja i žetve strnih žitarica i uljane repice zabranjen, a to je nepopularno i učestalo paljenje strništa i slame. To je najštetniji i najrizičniji mogući način koji svakako treba prekrižiti i zaboraviti.
Zaoravanjem svih biljnih ostataka pogotovo u današnje vrijeme kad je stajski gnoj u gnojidbi tla zastupljen u jadnom i vrlo niskom, gotovo zanemarivom postotku, na neki način oplemenjujemo naše obradivo tlo u strukturnom i organskom smislu. Ovdje se može lagano prepoznati ekonomski faktor vidljiv na uštedi u gnojidbama sljedeće kulture. Sve se ovo može dokazati analizama tla. U suprotnom, ovi se efekti gube i zato paljenje strništa ne smije biti mjera gospodarenja poljoprivrednim zemljištem.
Spaljivanje žetvenih ostataka dopušteno je iznimno samo u cilju sprječavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetočina o čemu postoji službena naređena mjera(upravna mjera) nadležne Poljoprivredne inspekcije, sukladno članku 63. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu i prethodna obavijest ovlašteniku lova najmanje 48 sati prije početka paljenja, radi poduzimanja preventivnih mjera za zaštitu divljači i okoliša sukladno članku 56. stavak 2. Zakona o lovstvu, uz poduzimanje mjera zaštite od požara na temelju odredbi članka 1. do 10. Odluke o uvjetima i načinu spaljivanja suhe trave, korova, raslinja i biljnih ostataka Vukovarsko-srijemske županije.
Razlozi koje smo već naveli vezano za štetnost uništavanja biljnih ostataka nakon žetve strnih žitarica i uljane repice, mogu se potkrijepiti i činjenicama iz okvira tloznanstva, pa tako možemo napomenuti da su flora i fauna u tlu obradivog poljoprivrednog zemljišta osjetljivi na djelovanje požara, visokih temperatura i toplinske energije u dubinu tla.
Po jednom hektaru zemljišta srednje kvalitete u dubini od pet do dvadeset centimetara prema istraživanjima tla, nalazi se oko 140 kg algi i oko 10.000 kg raznih gljivica i bakterija. Također po jednom hektaru zemljišta iste kvalitete i navedenoj dubini sloja zemljišta nalazimo oko 4.200 kg glista i drugih beskičmenjaka. Kada se uzmu svi navedeni parametri flore i faune, računajući i razgradnju bio mase, ukupna količina živih organizama bitnih za održavanje i opstanak prirodne plodnosti poljoprivrednog zemljišta iznosi oko 25.000 kg po hektaru.
Navedeni živi organizmi flore i faune u tlu poljoprivrednog zemljišta ostaju na životu pri normalnim temperaturama vezano za godišnja doba. Većina na temperaturama od 10-20°C, ili iznimno 20-35°C, a manji broj organizama ostaje na životu pri temperaturama od 50-60°C, a samo rijetki do 80°C.
Vezano za vegetaciju i djelovanje temperatura požara na nisko raslinje, ratarske kulture i trajne nasade, naglašavamo da temperature izgaranja mase strništa i slame iznose 200-400°C, a predaja topline pri dnevnim temperaturama u zraku po otkosima slame u dubinu obradivog tla, dosegnut će zasigurno do kritičnih 35- 50°C za floru i faunu u tlu kao i kritičnih 60°C za raslinje, lišće i stabljike ratarskih kultura, te grančice trajnih nasada, voćnjaka i vinograda.
Kontrolu ispunjavanja propisanih dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, a obveznici ispunjavanja uvjeta dužni su provoditi upravljanje žetvenim ostacima na poljoprivrednim površinama u vlasništvu ili na korištenju. Za neodobreno i protupravno spaljivanje žetvenih ostataka predviđeno je umanjenje izravnih plaćanja za tekuću godinu od 15% do 100% iznosa, ovisno o jednom ili više propuštanja propisanih mjera i težini posljedica.
Svako neovlašteno i nekontrolirano paljenje žetvenih ostataka po definiciji je „Požar“ nekontroliranim stihijskim kretanjem vatre po nekoj površini na otvorenom prostoru, koji može uzrokovati: stradanje ljudi, uništavanje drveća, eroziju šumskog tla, smanjenje količine humusa, proizvodne sposobnosti tla, narušavanje estetske vrijednosti okoliša, štete zbog uginuća šumskih i poljskih životinja i uništavanje stambenih i gospodarskih objekata.
Za ne provođenje mjera zaštite od požara, izazivanje požara namjerno ili iz nehaja i nastale posljedice, odgovorna je svaka fizička i pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi sukladno članku 8. stavak 3., kažnjivo po članku 61. Zakona o zaštiti od požara.